Aprezentasaun La’o Hamutuk iha Semináriu organiza hosi Plan Internasionál Timor-Leste Aileu, 10 Jullu 2015.

Slides:



Advertisements
Apresentações semelhantes
Unidade de biodiesel da Petrobras
Advertisements

Canadá Profº Everaldo (Neno) CAMPO GRANDE - MS 2012.
Quais são os Objectivos do Milénio?
FUNÇÕES Em muitas situações práticas o valor de uma quantidade pode depender do valor de uma segunda quantidade. As funções surgem quando uma quantidade.
Aula 07 – Administração Aplicada às Organizações
FÓRUM DE DESENVOLVIMENTO ESTRATÉGICO
Chile en la Tarea de Medir las Brechas de Desigualdad Las Estadísticas y los Indicadores de Empleo, Ingresso y Remuneraciones Visión Internacional: Brasil.
EXCLUSÃO SOCIAL E SEGREGAÇÃO SOCIOESPACIAL NA ÍNDIA
Índice de Sustentabilidade Empresarial
SUDESTE e LESTE (EXTREMO ORIENTE)
UM PROJETO ÚNICO NA IMPRENSA BRASILEIRA UM PROJETO ÚNICO NA IMPRENSA BRASILEIRA Pelo segundo ano, O Globo e O Estado de São Paulo juntos em um projeto.
Seminários de Desenvolvimento Sustentável - Tema Geral: Território1 MOBILIDADE – Parte 1: As Tensões no Sistema Seminários de Desenvolvimento Sustentável.
ESCOLA MUNICIPAL LÍDIA ANGÉLICA
Agrotóxicos, Transgênicos e Soberania alimentar
AGORA SÃO 16:13 HRS/MIN.
E STATUTO D ATA / PROSESSO KOLEKSAUN MAPA Dadus signifika hanesan notas husi akumulasaun faktus. Dadus hanesan modelu husi DATUM, nebe mai husi liafuan.
Conselho de Óleo e Gás _ ABIMAQ
TECA – Tecnologias para agricultura
Semináriu Universidade Monash
Timor Leste LNG Meihi Realidade no Dezafiu Lansamentu Relatoriu La’o Hamutuk 18 Fev 2008 SERN Secretário de Estado dos Recursos Naturais.
com a sílaba que está faltando.
“Aprenda Meu Filho” O maior e melhor amigo: “Deus”
PREVENSAUN NO KONTROLO BA TABACO IHA TIMOR LESTE
Data Basiku Totál área rai nian 377,923 kilómetru kuadradu (ai-laran: 66.4%, rai ba to’os no natar: 12.6%) (2005/2006)* Populasaun Tokon (2006)*
Analiza Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2015
Briefing GRB ba PN Juvinal Inacio Ze B. Dias-Charlie Scheiner La’o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Martires da.
Dr Brett Williams Brett G Williams Law Office, Sydney
JESUS FALOU QUE O CÉU É PRA MIM
Agronegócio contradições que comprometem o desempenho da nossa economia Li um texto recentemente Aécio Neves falando do Agronegócio nossa principal fonte.
O papel dos programas de P&D e EE no Modelo Energético Brasileiro Prof. Dr. Gilberto M Jannuzzi Depart. Energia/FEM e NIPE/UNICAMP International Energy.
Apresentasaun Grupo : 1. Domingos Bento Pereira 2. Norberto Belo 3. Sebastiao Domingos Freitas Belo 4. Ambelita Marques 5. Joni Lopes ICT Trainee UNDP-Minister.
Urbanização, Sociedade de consumo e desenvolvimento sustentável
Ariel Donegá Melissa Pereira Sabrina Miranda Samira Nascimento Abril 2009.
Coração Hotel By Búzios Slides Automático Suzana Soares.
Escola Superior de Guerra
deve no topiku spesial Imprestimus no sustentabilidade
Timor-Leste Studies Association (TLSA)
Pergunta peskiza nian, métodu ho instrumentu
A COMPOSIÇÃO DA APD Ajuda bilateral: assenta na mobilização de fundos por parte do país doador diretamente para o recetor Ajuda multilateral: ajuda fornecida.
O DIA DA ÁRVORE Trabalho realizado por: Jéssica Cesani, nº 8
MUNICÍPIO DE CACHOEIRA DO SUL NÚCLEO MUNICIPAL DA CULTURA 2016 a 2025.
Circuito Turístico Mata Atlânticas de Minas O Circuito Turístico Mata Atlânticas de Minas, agora oficialmente certificado pela Setur-MG, promove a continuidade.
Peskiza kona ba prezervasaun
Enkontru Públiku Juvinal Dias Peskizadór Ekonómiku no Rekursu Naturais La’o Hamutuk Instituto ba Analiza no Monitor Desenvolvimento iha Timor-Leste Efeitu.
Sunrise LNG iha Timor-Leste Mehi, Realidade no Obstaklu sira La’o Hamutuk Fevereiru 2008.
PROGRAMA DE EXTENSÃO UNIVERSITÁRIA PROEXT 2013 – MEC/SESu MINISTÉRIO DA EDUCAÇÃO MINISTÉRIO DA CULTURA MINISTÉRIO DA INTEGRAÇÃO NACIONAL MINISTÉRIO DA.
Audiência Pública CPI do Assassinato de Jovens Negros Samira Bueno Fórum Brasileiro de Segurança Pública.
A indústria Brasileira
Halo Planu. Regra durante hala’o workshop SERVISU UMA Hakerek oinsaa ba futuru hau bele hetan fiar husi ema seluk hodi organiza hau nia eventu desportu.
16 A 19 DE MAIO DE 2016 JARAGU Á DO SUL - SC. Saneamento Básico: um direito de todos. “A visão dos trabalhadores sobre o acesso ao saneamento no Brasil”
Patent Prosecution Highway INPI-USPTO Rio de Janeiro, 25 de maio de 2016 Diego Musskopf Gestor Grupo de Exame Cooperativo DIRPA/INPI.
Sistema Informasaun Saúde Timor-Leste
A AGÊNCIA PARANÁ DE DESENVOLVIMENTO Desenvolver, coordenar e liderar ações para promover o desenvolvimento sustentável do Paraná. MISSÃO.
Crise e agora?. Receita Sargent Liberalismo económico, Intervenção mínima do Estado na economia Não importar modelos de fora Nós temos um liberalismo.
II REUNIÃO DA CORDENAÇÃO DA REDE ePORTUGUÊSe PREPARADO PELO: 1. FRANCISCO PEREIRA DO REGO 2. VITALIANO JOSE DA SILVA LEONG 3.JUSTINO DE ARAUJO 18 DE SEPTEMBER.
1- Informe as vozes dos verbos:
Eleisaun Prezidensial 2017
La'o Hamutuk iha Enkontru Públiku
PERSONAGENS APOSTILA 1º ANO – SMERJ/2016
Formalizasaun Klubu.
Aprezentasaun husi La’o Hamutuk 13 Juñu 2017
Juvinal Dias Peskizadór La’o Hamutuk
PARTE II SISTEMA NACIONAL DE ARQUIVOS DE TIMOR LESTE
Aprezentasaun husi La’o Hamutuk 14 Novembru 2017
Bee no Saneamentu INKLUSIVU Ba Seminariu
1 Fevreiru 2019 Aprezentasaun LH ba Sosiedade Sivíl kona-ba Projetu Greater Sunrise Organiza husi Fongtil Dili, 1 Fevreiru 2019.
“Observasaun no Analiza ba Politika Governu Iha Orsamentu Jeral Estadu” La’o Hamutuk Dili, 3 Maiu 2019.
Aprezentasaun ba membru RDDU no Partisipante sira
REJISTRASAUN RAI IHA TIMOR-LESTE Analiza ba Impaktu husi SNC
Transcrição da apresentação:

Aprezentasaun La’o Hamutuk iha Semináriu organiza hosi Plan Internasionál Timor-Leste Aileu, 10 Jullu 2015

 Se mak La’o Hamutuk?  Institutu Timor-Leste ba Tau matan no Analiza Dezenvolvimentu  Estabelese iha 2000  Independente ka non Partisan  La simu osan husi ajénsia internasionál ne'ebé iha interese boot iha TL no mós Gov. TL.  Se mak La’o Hamutuk?  Institutu Timor-Leste ba Tau matan no Analiza Dezenvolvimentu  Estabelese iha 2000  Independente ka non Partisan  La simu osan husi ajénsia internasionál ne'ebé iha interese boot iha TL no mós Gov. TL.  Saida mak La’o Hamutuk nia Papél?  Halo Peskiza, Analiza, monitoriamentu no mos advokasia iha nivel polítika. Liu husi programa; Ekonomia, Orsamentu Estadu, Agrikultura sustentável, Direitu ba Rai no Governasaun  Ajuda no suporta polítiku na’in sira (Parlamentu no Governu) hodi deside polítika ne'ebé loos, realistiku, defende povu nia interese no mós polítika ne’ebe sustentável.  Media advokasia (Bulletin, Hakerek submisaun, Enkontru Públiku, Treinamentu, Briefing no mós Programa radio)  Saida mak La’o Hamutuk nia Papél?  Halo Peskiza, Analiza, monitoriamentu no mos advokasia iha nivel polítika. Liu husi programa; Ekonomia, Orsamentu Estadu, Agrikultura sustentável, Direitu ba Rai no Governasaun  Ajuda no suporta polítiku na’in sira (Parlamentu no Governu) hodi deside polítika ne'ebé loos, realistiku, defende povu nia interese no mós polítika ne’ebe sustentável.  Media advokasia (Bulletin, Hakerek submisaun, Enkontru Públiku, Treinamentu, Briefing no mós Programa radio)

 Setór Petróleu kontinua domina Ekonomia Timor-Leste  Orsamentu Estadu ne'ebé la sustentável  Empréstimu /Dívida Públiku  Prioritiza no dezenvolve setór naun Petrolíferu

TL, nia GDP total 2013………….. tokon $5596 GDP Petróleu iha 2013……tokon $4276 GDP naun Petróleu 2013….tokon $1319 OJE 2015……………………….tokon$ 1,570 Tokon $1,328 (85%) mai hosi Fundu Petróleu iha Tokon $ 72 liu (4%) sei mai hosi Mina. Fundu iha pasadu no futuru. Parte boot hosi atividade estadu selu ho osan mina no metade hosi ekonomia noun petróleu mós selu husi osan mina mos. Balansu Komérsiu naun petróleu 2014 : importa tokon $526 no mós esporta tokon 14 (94 % maioria husi Kafé) Reseita petróleu tama diretamente ba governu no la'ós ba povu Nasaun sira ne'ebé depende maka'as liu ba esportasaun petróleu mak; Sudan Súl, Guinea Equatorial, Libya antes Timor-Leste TL’ nia setór Ekonomia ne'ebé kontinua sadere an liu ba rekursu Petróleu = Malisan rekursu

 Kuaze liu metade populasaun Timor-Leste moris iha lina pobreza no númeru ida ne’e sei aumenta iha futuru tanba TL nia populasaun ne'ebé kontinua aumenta  Kuaze populasaun 75% ne'ebé moris iha area rural, servisu nudár agrikultór sub-sistensia  Kada tinan kuaze labarik Timor oan 1,200 ho idade menus hosi tinan 5 mai kraik mate tanba moras oin-oin (diária, malaria no moras seluk tan)  Ida ne’e akontese tanba saniamentu ne'ebé la di'ak no mós tanba mal nutrisaun ka Deznutrisaun

 Ameasa boot ba labarik sira nia vida moris “seguransa umanu” sai prinsipál no tenke hetan prioridade  Ita nia Polísia no Militár labele fó protesaun ba labarik ne'ebé mate tanba moras diária no Malaria.  Maske nune’e, realidade hatudu katak doadores barak iha Timor-Leste mak sei kontinua prioritiza no suporta "setór seguransa” hosi aspetu konflitu

Hosi MOF OJE 2015, halo kalkulasaun iha meiu 2014 Timor-Leste simu ona 70 % reseita mina no gas husi kampu Bayu Undan no Kitan. no sei hotu iha tinan 6 oin mai.

 Ajénsia Internasionál sira ne'ebé daudaun ne’e fó ona empréstimu mak:  ADB, Banku Dezenvolvimentu Ázia  Japaun (JICA)  Banku Mundial  Durante tinan TL espeta atu deve tokon $ 560 tuir proposta OJE ba projetu infrastrutura iha tabela okos TinanTimor-Leste no Ajensia ne’ebe fo imprestimu Total ($) 2012Timor-Leste asina kontratu Empréstimu ho ADB no JICA Tokon $ Timor-Leste asina tan kontratu foun ho ADB no Banku Mundial Tokon $ $31m 2015 $70m 2016 $194m 2017 $136m 2018 $160m

 Osan empréstimu hirak ne’e sei finansia projetu infrastrutura fíziku multi annual sira hanesan :  Reabilitasaun estrada,  Projetu Tasi Mane  Portu Tibar, Aero Portu Dili  Projetu ZEESM no seluk tan

 Sei fó impaktu boot ba finansa públiku ba tempu naruk  Timor-Leste nia rekursu petróleu la nato'on atu bele selu fila fali tusan ne'ebé ita halo agora no mós sei hamenus ita nia osan iha fundu petróleu.  Timor-Leste sei iha obrigasaun atu selu fila fali deve no sei labele finansia no dezenvolve setór ne'ebé maioria populasaun sadere an hela.  Sei fó naha todan ida ba jerasaun agora no futuru hodi selu tusan no iha tempu hanesan ita nia rezerva mina no gas maran ona.

 Polítika nain sira tenke halo polítika bazeia ba realidade maibé la'ós bazeia ba mehi no posibilidade  Gov. Timor-Leste la bele kontinua depende ba osan ne'ebé mai hosi reseita mina no gas maibé tenke hanoin ona dalan alternativu sira atu diversifika osan hosi mina no gas ba setór naun petrolíferu  Dezenvolvimentu tenke bazeia ba realidade saida mak ita nia povu moris ba  Orsamentu Jerál Estadu tenke prioritize no investe iha setór produtivu no setór sosiál hanesan:  Agrikultura  Turizmu  Indústria Kiik  Saúde no Edukasaun